London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva. Kao važnog naselja tijekom dva tisućljeća, povijest Londona započinje osnivanjem od strane Rimljana, koji su ga nazvali Londinium. Jezgra Londona, drevni londonski City ("square mile"), zadržala je svoje srednjevjekovne međe. Najkasnije od 19. stoljeća, naziv "London" odnosi se i na metropolis koji se razvio oko grada. Danas, veći dio te konurbacije tvori londonsku regiju i administrativno područje Velikog Londona (Greater London), s vlastitim izabranim gradonačelnikom i skupštinom.

London je značajan "globalni grad" i jedno od najvećih svjetskih financijskih središta s najvećim bruto domaćim proizvodom u Europi. U središnjem Londonu smještena su sjedišta većine britanskih kompanija među prvih 100 prema indeksu FTSE 100 Londonske Burze, i više od 100 među 500 najvećih europskih. Golemi utjecaj Londona na politiku, financije, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, te umjetnost i kulturu, uvelike doprinosi globalnom statusu grada. Grad je također i važna turistička destinacija za domaće i strane posjetitelje. London je bio domaćin Olimpijskih igara 1908., 1948. i 2012., te tako postao prvi grad u povijesti modernih igara s tri domaćinstva. U Londonu se nalazi 4 mjesta svjetske baštine: Londonski Tower, povijesno naselje u Greenwichu, Botanički vrt u Kewu, i područje koje sadrži Westminstersku palaču, Westminstersku opatiju i crkvu Svete Margarete.

London ima umjerenu oceansku klimu (Köppenova klasifikacija klime Cfb), većinom kao i Britanski otoci, te grad rijetko pogađaju izrazito visoke ili niske temperature. Ljeta su vruća s prosječnim visokim temperaturama od 21°C – 24°C, i niskim od 11°C – 14°C. Tijekom više dana temperature mogu premašiti 25°C, te su skoro svake godine nekoliko dana bile više od 30°C. Najviša ikad je zabilježena temperatura 39°C 10. kolovoza, 2003. Zime su u Londonu hladne, ali rijtko s temperaturama ispod nule, s dnevnim najvišim oko 8°C – 12°C, dok su u proljeće ugodni dani i hladne večeri. Najniža ikad zabilježena temperatura u novije doba bila je −10°C 10. siječnja, 1982. Jesen je uglavnom blaga, ali često nepostojana dok se susreću hladniji zrak sa sjevera i topliji s juga. London je relativno suh grad s redovnim ali generalno slabim padalinama kroz godinu, s prosjekom od 583,6 mm godišnje. Snijeg je uglavnom neuobičajen, posebno radi gradskog otoka vrućine koji po zimi London može zagrijati 5°C više u odnosu na okolna područja. Ipak, ponešto snježnih padalina uobičajene su do nekoliko puta godišnje. Snježno nevrijeme veljače 2009. bilo je najjače u Londonu posljednjih 18 godina.

Unutar Londona, City of London i City of Westminster oba raspolažu statusom grada, te su i City i ostatak Velikog Londona Ceremonijalne grofovije. Aktualno područje Velikog Londona pripojilo je zone koje su nekada bile dijelom grofovija Middlesex, Kent, Surrey, Essex i Hertfordshire. Status Londona kao glavnog grada Engleske, i kasnije Ujedinjenog Kraljevstva, nije nikada dodijeljen ili službeno potvrđen statutom ili u pisanom obliku, već je formiran ustavnom konvencijom, što status de facto glavnog grada čini dijelom britanskog nepisanog ustava. Glavni grad Engleske premješten je iz Winchestera u London kako se gradila Westminsterska palača tijekom 12. i 13. stoljeća, kao stalni smještaj kraljevskog dvora, te stoga postaje političkim središtem zemlje. U novije vrijeme, Veliki London je definiran kao engleska regija, i u tom kontekstu poznat kao London.